Zona za članove
Reprogramiranje mozga: Kako nauka menja pristup kontroli bola

Mozak, poznat po ulozi u percepciji bola, sada igra ključnu ulogu u novim metodama kontrole bola i oporavka. Ovaj razvoj omogućava nove nefarmakološke terapije koje mogu pomoći osobama sa hroničnim bolom.

Neuroplastičnost je ključna i za razvoj i za tretman hroničnog bola. Nepoželjne promene u mozgu doprinose održavanju bola, dok se pozitivne promene koriste za olakšanje. Najnovije otkriće je identifikacija novog neuralnog puta specifičnog za hronični bol, koji je različit od puta za akutni bol.

Razumevanje mozga i neuroplastičnosti je ključno, jer hronični bol utiče na milioni ljudi globalno i često je rezistentan na tradicionalne farmakološke tretmane.

— Analiza izvora

To pruža potencijalnu metu za tretmane koji mogu 'utišati' hronični bol, a da istovremeno očuvaju zaštitni odgovor na akutni bol. Dalje, istraživači na Univerzitetu u Sidneju otkrili su u novembru 2025. 'mapu bola' u moždanom stablu koja kontroliše bol različito u različitim regionima tela.

  • Neuroplastičnost omogućava reprogramiranje mozga za kontrolu bola.
  • Novi neuralni put za hronični bol otkriven je kao potencijalna meta za tretman.
  • Neopioidne i nefarmakološke terapije dobijaju na značaju.
  • Glimfatični sistem, otkriven 2012., ključan je za oporavljanje mozga.

To ukazuje na potencijal za precizne, neopioidne terapije koje koriste kanabinoidne mehanizme.

Inline image 1 for: Reprogramiranje mozga: Kako nauka menja pristup ko

Pored ovih otkrića, značajni napredak se vidi u farmakološkim terapijama. U januaru 2025. odobren je prvi novi klasa lekova protiv bola od 1999. godine. Ovaj lek selektivno cilja NaV1.8 natrijum kanale u perifernim neuronima koji registruju bol, blokirajući signal bola pre nego što stigne do mozga, i nudi olakšanje na nivou opioidnih lekova bez rizika od zavisnosti.

Istraživači na Virginia Tech-u, u studiji publikovanoj u PAIN u januaru 2026., demonstrirali su mogućnost da se 'izbrišu' postojeće bolne reakcije kod ženskih miševa, blokiranjem enzimskog sistema koji amplifikuje signal bola. To ukazuje na potencijalnu novu klasu neopioidnih tretmana.

Nefarmakološke intervencije dobijaju sve veći značaj. Terapije kao što je kognitivno-bihejvioralna terapija (KBT), mindfulness, fizikalna terapija, akupunktura i razne tehnike stimulacije mozga (transkranijalna magnetna stimulacija, neurofeedback, transkutana električna nervna stimulacija) sve se više prepoznaju po sposobnosti da moduliraju moždane aktivnosti i smanjuju hronični bol.

Nova terapija, fokusirana na bol i emocije, razvijena na UNSW Sidnej i NeuRA (trial završen septembra 2024., rezultati publikovani maju 2025.), cilja na ponovno obučavanje mozga da procesira emocije efektivnije, da smanjuje intenzitet bola. Mozgano bazirane terapije kao Accelerated Resolution Therapy (ART) i Eye Movement Desensitization and Reprocessing (EMDR) koriste bilateralnu stimulaciju da aktiviraju neuroplastičnost za brže saniranje traume.

Inline image 2 for: Reprogramiranje mozga: Kako nauka menja pristup ko

Sistem za čišćenje mozga, poznat kao glimfatični sistem, koji je odgovoran za uklanjanje neuronskih otpadnih materija, definitivno je otkriven 2012. godine. Ovaj sistem je ključni za zdravlje mozga i oporavljanje od povrede, naročito tokom sna. Ležanje na strani i kardio trening u Zone 2 mogu potencijalno poboljšati njegovu efikasnost.

Termoterapija (terapija toplinom) se takođe smatra korisnom za poboljšanje vaskularnosti, perfuzije i čišćenja fluida, dok se terapija ledom (ice) može smatrati da otežava oporavljanje.

Razumevanje uticaja mozga na bol i oporavak menja pristup tretmanima. Pomeramo se od tretiranja samo fizičkih simptoma, da obuhvatimo neurobiološke i psihološke dimenzije. Identifikacija specifičnih moždanih putova za hronični bol, kao što je objavljeno u Nature u aprilu 2026., predstavlja značajan proboj.

Naglašeni nefarmakološki intervencije odražavaju holističko razumevanje bola. Terapije kao KBT, mindfulness i edukacija o neurologiji bola osnažuju pacijente, pomagajući da razumeju i aktivno učestvuju u reprogramiranju odgovora mozga na bol. Uspeh novih terapija fokusiranih na emocije, kao terapija bola i emocija, dalje naglašava kritičnu vezu između regulacije emocija i percepcije bola.

Konvergencija istraživanja neurologije, istorijskih uvida i novih terapijskih pristupa uvodi transformativnu eru za kontrolu bola i oporavljanje. Koristeći inherentnu kapacitet mozga za promenu kroz neuroplastičnost, naučnici i kliničari razvijaju raznovrsnu arsenal tretmana – od preciznih farmakoloških do osnažujućih intervencija uma i tela – koji obećavaju da će kontrolu bola i brže oporavljanje omogućiti efektivnije i bezbednije nego ikada pre.

Autor

Editorial uređuje i priprema sadržaj za publikaciju.

Autor
Editorial
Objavljeno: 3. april 2026.
Podeli:
Reprogramiranje mozga: Kako nauka menja pristup kontroli bola